Napadaj panike – što je to?

Svaka osoba se povremeno osjeća anksiozno ili tjeskobno. Anksioznost se javlja kada smo usmjereni na potencijalne buduće prijetnje.
Napadaji panike karakterizirani su izrazito visokom razinom anksioznosti koju osoba može pogrešno tumačiti kao znak da ima infarkt, da će poludjeti ili potpuno izgubiti kontrolu.
Tijekom napadaja panike osoba osjeća tjelesne simptome kao što su gubitak daha, nelagoda u želucu, zvonjenje u ušima, tresenje, vrtoglavica, senzacije gušenja, bolovi u prsima i lupanje srca. Osobe često ove simptome interpetiraju na način da oni pokazuju kako s njima nešto nije u redu. Strah se obično pojavljuje kada smo u stvarnoj opasnosti i služi kao signal našim mozgovima da smo u opasnosti tako da se možemo od nje zaštititi. Tjelesni simptomi straha (lupanje srca, plitko i ubrzano disanje itd.) oblikovani su kako bi nam dali dodatnu energiju za trčanje ili borbu protiv opasnosti (što se naziva “reakcija bijeg ili borba”). Primjerice, naša srca lupaju brzo kada smo u opasnosti kako bi pumpala više krvi, koja nosi kisik. Kisik nam daje više energije za trčanje ili borbu kada smo suočeni s opasnošću. To je prirodni odgovor na stvarnu opasnost ili ono što nazivamo “pravi alarm”.
Kod napadaja panike strah se pojavljuje u odsutnosti opasnosti i to nazivamo “lažnim alarmom”. To je kao požarni alarm koji se oglasi i kada nema požara. Tijekom vremena, ovaj lažni alarm postaje “naučeni alarm”, što znači da se počnete bojati samih simptoma straha koji su oblikovani da vas zaštite od prave opasnosti. Počnete pretpostavljati da je imati napadaj panike opasno i da to znači da s vama nešto nije u redu. Kako napade panike počnete doživljavati opasnima, pojavljuje se viša razina straha ili više napadaja panike u budućnosti što je način suočavanja s onim što smatrate opasnim. Ironija je paničnog poremećaja u tome da se počnete bojati samih simptoma koji su oblikovani da vas zaštite od opasnosti. Vaš mozak proizvodi sve više straha (ili više napadaja panike) jer ne shvaća da su ono čega se bojite samo simptomi straha i da stvarne opasnosti nema. Pojedinci koji doživljavaju napadaje panike počnu brinuti o budućim napadima. Izbjegavaju sve što oponaša simptome panike i donosi slične senzacije (vrućina, vježbanje, sunčana svjetlost, ugoda ili uzbuđenje, ljutnja i drugo). Često im se pojavljuju misli “Moje srce lupa – dobit ću infarkt”, ili “Osjećam slabost i vrtoglavicu – srušit ću se.”

Napadaji panike mogu se dogoditi neočekivano, ali moguće je povezati ih i sa specifičnim situacijama kojima je osoba izložena. Jedna od deset osoba će doživjeti napadaj panike barem jedanput tijekom života. Napadaji panike mogu biti vrlo neugodni i uznemirujući za osobe koje nisu upoznate s anksioznom simptomatikom zato je vrlo važno znati čemu služe fiziološke promjene.

Koje su to fiziološke promjene i čemu one služe?
• Zjenice se šire kako bi propustile više svjetlosti. To može dovesti do pomućenja vida ili pojavljivanja „zvjezdica“
• Broj otkucaja srca raste kako bi se u mišiće dovela veća količina krvi jer su mišići najvažniji u situaciji kada se trebamo boriti ili bježati
• Ritam disanja raste kako bi se osiguralo više kisika u krvi što je važno za mišiće
• Krvne žile se sužavaju u područjima koja nisu hitno potreba pa zato u pojedinim dijelovima tijela možemo osjetiti trnjenje ili peckanje
• Pojačano znojenje omogućuje izbjegavanje pregrijavanja tijela
• Mišići se napinju da budu spremni za akciju
• Slinjenje se smanjuje i usta postaju suša jer nam u trenutku borbe ili bijega pojačano slinjenje nije potrebno
• Probava se zaustavlja, raste količina krvi poslana mišićima, a smanjuje se količina krvi poslana trbuhu i crijevima. Hrana se zaustavlja u želudcu što može izazvati osjećaj mučnine ili „kamena u trbuhu“
• Javlja se potreba za obavljanjem nužde kako bi tijelo bilo lakše (ako se isprazni mjehur i crijeva, osjećat ćemo se lakši, pa ćemo moći lakše trčati i pobjeći)
• Jetra oslobađa šećer kako bi osigurala više energije (Vaš tlak je u situaciji borbe ili bijega povišen pa nemojte popiti zašećerenu vodu. Vaše je tijelo u aktivnom stanju. Zašećerenu vodu može popiti osoba koja ima nizak tlak.)

Upamtite, cilj straha je zaštititi nas, a ne nauditi nam.

Za više informacija možete pročitati navedenu literaturu ili se javiti školskoj psihologinji (osobni dolazak ili telefon 031/211-095).

Literatura:
Kostelić-Martić, A. (2017). Napadaj panike ili neka teška bolest? Zagreb: Medicinska naklada

Napadi panike

Napadaji panike i kako se nositi s njima

Napadaj panike – kako si pomoći?