“…tko se jednom dravske vode napije…”

‘… tko se jednom dravske vode napije…’

Projekt GDi for Education Challenge tvrtke GDi i Ugostiteljsko-turističke škole Osijek

Kako bi potaknuli razvoj STEM-a u hrvatskim školama tvrtka GDi je kroz svoj program GDi for Education Challenge raspisala natječaj s temom: Kvaliteta i zaštita voda u lokalnoj zajednici. Cilj natječaja je osmisliti projekt kojim će nastavnici i učenici pristupiti razvitku održivog razvoja korištenjem najnovijih tehnologija, a najbolji projekti su bili nagrađeni opremom za kemijsku analizu vode i besplatnom licencom za korištenjem najnaprednijeg geoinformacijskog alata u svijetu ArcGIS Online.

Nastavnik geografije Ivan Bujadinović, nastavnice poznavanja robe i prehrane Danijela Josipović i Antonija Kristek Janković te nastavnica biologije Darija Grabrović-Babić uz učenike su osmislili jedan od pobjedničkih projekata pod nazivom ‘…tko se jednom dravske vode napije…’

Projekt je započeo gostovanjem i predavanjem g. Ratka Rudića, najtrofejnijeg hrvatskog trenera u povijesti i dr. Jurice Kovača, člana Vijeća Hrvatskog društva za zaštitu voda, počasnog člana Međunarodnog udruženja za vode i stručnjaka za strategije smanjivanja gubitaka vode u javnim vodooprskrbnim sustavima.

Kroz projekt smo posjetili tvrtku Vodovod d.o.o. Osijek i upoznali se procesom proizvodnje vode za piće te analizama koje se provode svakodnevno kako bi se osigurala zdravstveno ispravna voda za piće. Voditelj RJ proizvodnja vode Dubravko Pichler, mag.ing. techn prezentirao je tehnološki proces proizvodnje vode od ulaska do izlaska u vodovodnu mrežu.

Voditeljica RJ Labaratorij dr.sc. Željka Romić, prof. bio. kem objasnila je važnost laboratorija i analize vode u osiguranju zdravstveno ispravno vode za piće. Bunarska, neprerađena voda koja je izvor vodoopskrbe vodovodnog sustava ne zadovoljava standarde zdravstvene ispravnosti  vode za piće (povišen sadržaj željeza, mangana, amonijaka, arsen, povećana mutnost i boja vode) i kao takva se mora preraditi. Provodeći zahtjevan tehnološki postupak na postojećim objektima u pogonu za proizvodnju vode uspješno se iz podzemne vode uklanjaju gore navedene tvari.

Uz pomoć geoinformacijskog alata Survey 123 učenice su sastavile pet kratkih pitanja o vodi za piće te provele anketu među učenicima Ugostiteljsko-turističke škole. Uz pomoć ArcGIS Online  Dashboarda-a učenice su izradile interaktivni prikaz analize provedene ankete.

Anketa je potvrdila da je potrebno ponoviti odakle mi zapravo pijemo vodu za piće te kako se ona proizvodi i je li sigurna za piti. Posjetom vodovodu učenice su saznale navedene podatke i sve to prikazale kroz Story Maps koji su izradile. Postojanje vodovoda u Osijeku seže još u 18.stoljeće zbog vojske smještene u Tvrđi i Drave, kao nepresušnog izvora. Svjedok toga vremena je Eugenijev bastion sa vodotornjem smješten na sjevernoj strani utvrde.

Kako se voda crpila iz rijeke Drave, krajem 1970-ih i početkom 1980-ih nastala je i poznata krilatica …’tko se jednom dravske vode napije…’ što je ujedno i naziv našeg projekta.

Danas stanovnici Osijeka ne piju vodu iz Drave nego iz osam km udaljenog vodocrpilišta Vinogradi. Sirova voda se zahvaća iz 18 zdenaca dubine oko 150m. Bakteriološki ispravna, ali sadrži tipično za podzemne vode povišenu koncentraciju željeza, mangana, amonijaka, arsena i organske tvari. Voda se cjevovodom transportira do pogona za preradu vode Nebo pustara u pogone tvrtke Vodovod Osijek gdje se prerađuje i analizira u laboratoriju te pušta prema potrošačima.

Gotovo 770km vodovodne mreže, 31 903 vodovodna priključka odnosno 64 760 korisnika.

A u slučaju kvara postoje vodospreme koju mogu 6 sati opskrbiti stanovništvo pitkom vodom. Vodozahvat Pampas koje crpi vodu iz Drave, danas je rezervno vodocrpilište, koje se može staviti vrlo brzo u funkciju u slučaju potrebe.

Ono što je slijedilo je upoznavanje s opremom koju smo dobili za analizu vode, prikupljanje uzoraka vode na odabranim lokacijama, analiza i unos u Field maps aplikaciju. Sve nabrojano možete vidjeti kroz prezentaciju dostupnu putem priloženog QR koda ili linka.

Učenice koje su sudjelovale na projektu su:

Nika Božičević, 2. H

Doris Olujić, 2. H

Laura Peić, 2. H

Laura Rupčić, 2.H